Biennale hrvatske mlade fotografije sa sjedištem u Zadru inicijalno je bio ideja studenata povijesti umjetnosti i profesora s istoga Odjela na zadarskom Sveučilištu. Kako se, između ostalih ciljeva, ovim projektom htjela nadomjestiti praznina nastala prekidom međunarodne triennalne izložbe Čovjek i more tako je ostvareno suradništvo s matičnom institucijom spomenute fotografske manifestacije, Galerijom umjetnina Narodnog muzeja u Zadru koja je omogućila prostor, tehničku opremu i stručnu pomoć kustosica.

 

I. biennale hrvatske mlade fotografije  pokazalo se kao kulturna manifestacija na visokoj razini. Od 621 fotografije, 131 autora koje su pristigle na e-mail adresu biennala u razdoblju od 15. lipnja do 1. listopada 2011. godine, njih 56 odabrano je za završnu izložbu. Peteročlani žiri, kojeg su činili fotograf Stanko Abadžić, video-umjetnik i performer Dalibor Martinis, predstavnica Galerije umjetnina Ljubica Srhoj-Čerina, profesor Vinko Srhoj s odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, te Ivan Vekić kao predstavnik studenata i studentica povijesti umjetnosti, najboljim radom ocijenio je pet fotografija iz ciklusa The Most Beautiful Barbare Šarić, drugo mjesto osvojila je Morena Čonka s dvjema fotografijama iz ciklusa Moma, dok je treće mjesto pripalo fotografiji Dot Dots Marine Ćorić.

 

Izložba I. biennala hrvatske mlade fotografije otvorena je 15. studenog 2011. godine, a do dana zatvaranja 29. studenog posjetio ju je velik broj posjetitelja. U travnju, 2012. godine ova fotografska priča dobila je svoj nastavak u okviru Izložbe pobjednica I. biennala hrvatske mlade fotografije. Na njoj je izloženo po dvadeset fotografija svake od triju pobjednica. Tako se Barbara predstavila s dva ciklusa, Sans (13 fotografija) i Motherland (7 fotografija), Morena s ciklusom Nestajanje jednog života, a Martina s dvadeset samostalnih fotografija među kojima dominira motiv autoportreta. Izložba je trajala od 12. travnja do 1. svibnja 2012. godine. Uz suglasnost pobjednica na dan otvorenja organizirana je aukcijska prodaja izloženih fotografija čiji je prihod od oko tri tisuće kuna doniran zadarskom azilu za napuštene pse.

 

 

U studenom 2013. održan je II. biennale hrvatske mlade fotografije. Na natječaj se tada prijavilo 89 autora s 340 fotografija. Početkom listopada sastao se tročlani žiri koji je odabrao 40 autora (108 fotografija). U sastavu žirija bili su Vinko Srhoj, profesor na Odjelu za povijest umjetnosti, Nevena Štokić, kustosica Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar i Željko Karavida, zadarski fotograf.  U razdoblju od 14 dana natjecatelji su trebali poštanskim putem poslati izrađene fotografije. Nakon toga se sastao peteročlani žiri koji je odabrao 29 autora (67 fotografija), između kojih su odabrana tri nagrađena autora (Ante Cvitanović, Borna Kuzmanović i Ana Šesto). U sastavu žirija bili su Karla Lebhaft i Suzana Valenta, asistentice na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, Mia Knežević, studentica na Odjelu za povijest umjetnosti, Ljubica Srhoj - Čerina, kustosica Galerije umjetnina i Stipe Surać, zadarski fotograf. Izložba je trajala od 28. studenog do 18. prosinca 2013. te ju je posjetilo oko 400 ljudi.

II. biennale hrvatske mlade fotografije svoj zaključak doživjela je Izložbom pobjednika koja je otvorena 5. studenog 2014. u 19 sati u izložbenom prostoru ''krletki'' Kneževe palače. Istog dana održana je i aukcijska prodaja izloženih fotografija u svrhu prikupljanja sredstava za pomoć udruzi ''Smješak'' koja pomaže djeci s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima. Prilikom aukcije prikupljen je iznos od tisuću i osamsto kuna koji je doniran navedenoj udruzi nakon zatvaranja izložbe. Na dan otvorenja manifestaciju je posjetilo 250 ljudi što je gotovo dvostruko više nego dotadašnje izložbe biennala. Do dana zatvaranja Izložbu pobjednika posjetilo je gotovo 500 ljudi.

​

​

III. biennale hrvatske mlade fotografije, poput svojih prethodnika, uključuje glavnu izložbu na kojoj se izlažu fotografije koje su prošle dva kruga stručnog žiriranja od kojih je drugi žiri odabrao tri nagrađene fotografije/fotografska ciklusa. Projekt je, tijekom tromjesečnoga javnog Natječaja (15. lipnja - 15. rujna 2016.), natjecateljski ravnopravno obuhvatio umjetnička dostignuća profesionalnih autora, članova fotoklubova Hrvatskoga fotosaveza, kao i brojnih amatera, ukratko svih koji spadaju unutar dobne granice od 18 do 30 godina starosti. Dva stručna žirija, sastavljena od stručnjaka i profesionalaca, vodeći se isključivo kvalitetom i visinom umjetničke vrijednosti, izabrali su najbolje od pristiglih fotografija koje su u finalu projekta izložene u izložbenim prostorijama Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Na Natječaj se prijavilo 103 autora sa 440 fotografija, a dva žirija su odabrala 77 radova 25 mladih autora koji su prezentirani na izložbi. Slobodna tema ovogodišnjeg biennala režirala je niz različitih stilova i njihova međusobna kombiniranja. Prvonagrađeni Ino Zeljak serijom Jadrija odmjerenim kompozicijama povezuje staro kupalište i ljude zrelije životne dobi, stavljajući naglasak na prolaznost vremena i neizbježno starenje. Serija still life fotografija Mrtva priroda - Prešućivano drugonagrađene Magdalene Ptiček pomno odabranim i aranžiranim predmetima stvara jedinstvene simbolične kompozicije bliske slikarskoj tradiciji.

Trećenagrađena Petra Ana Čubelić u potpunosti negira prostor i fokus prebacuje na suodnose dvaju predmeta u neobičnim i provokativnim kompozicijama.

Petom izložbom u nizu stvara se nova tradicija izlaganja fotografije u Zadru, a Biennale postaje tradicionalna manifestacija prezentiranja suvremenih kretanja među mladim profesionalnim i amaterskim fotografima.

​

​

Pledirajući da organizacija shemom, strogošću kriterija odabira, načinom prezentacije i dokumentima izložbe bude u svemu suvremena i relevantna smotra mlade hrvatske fotografije, držimo da bi nastavkom projekta učinili iskorak u dosadašnjoj vanmuzejskoj praksi i na taj način postavili neke nove kriterije u precizno ciljanom segmentu prezentacije medija fotografije. Ova izložba bi, prema zamisli, mogla biti i važan iskorak u životu mlade zadarske populacije jer bi značila integraciju njihovih kulturnih prezentacija izravno u kulturno tkivo grada. Ravnopravno šireći domenu na čitav prostor Republike Hrvatske na jednom bismo mjestu, u gradu sa značajnom fotografskom tradicijom, dobili ono najbolje što su mladi u Hrvatskoj spremni ponuditi.

​